Mikimiki

od Matea

2 0 0 0

Knjige, knjigice kroz godišnja doba :)

Svaki dan se borim odvojiti vrijeme za knjige. Svaki dan pobijedim u toj borbi i pročitam barem sto stranica knjige koju čitam. Tijekom cijele godine do danas pročitala sam 75 knjiga i takva brojka me stvarno veseli jer kad pogledam unazad i vidim koliko sam zapravo malo slobodnog vremena imala, moram samu sebe pohvaliti. Ali nije mi teško odvojiti vrijeme za čitanje jer čitanje je ono što me ispunjava i veseli. Knjige me uvlače u svoj svijet; nešto posebno, nestvarno, a opet i stvarno. Nešto imaginarno, nešto divno, a ujedno i zastrašujuće. Nešto toliko magnetski privlačno tako da se ne mogu odvojiti od stranica, listam ih, listam, letim pogledom po stranicama, gutam riječi, sve više i više i više. I nikada se ne mogu zasititi knjiga i mašte autora. Ljudi su doista čudnovati, što dokazuju svojim pisanjem. Autori knjiga, pisci i spisateljice su čudnovati ljudi. Njihova mašta je posebna, kao npr. mašta gospodina Ransoma Riggsa. Stvoriti Dom gospođice Peregrine za čudnovatu djecu definitivno nije bio lak posao. Ali Ransom Riggs uspio je napisati trilogiju, od koje sam ja pročitala prvi i drugi dio, a treći mi je nedostupan u knjižnici s obzirom na to da je Knjižnica duša jako tražena ove godine u mojoj gradskoj knjižnici. 

Ransom Riggs samo je jedan od autora koje sam upoznala ove godine, ove zime; samo jedan od autora kojima skidam kapu i divim se njihovoj mašti, umijeću pisanja, mogućnosti da stvore radnju, mjesto i likove, da ih povežu i da cijela knjiga ispadne smislena. 

Gullaume Musso sljedeći je autor koji me osvojio i to svojim knjigama Zato što te volim i Možda nebo zna. Doista je poseban i iako se ove dvije knjige na prvi pogled čine sličnima, one doista nisu povezane i svaka je posebna na svoj način.

Ove zime također sam se posvetila trilerima/krimićima, tako da sam uzela u ruke i doslovno progutala sljedeće naslove: Zov kukavice od Roberta Galbraitha odnosno J.K. Rowling, osobe s najsavršenijom maštom, Posljednji poljubac i Posljednja žrtva Karen Robards, Sunčeva oluja Ase Larsson, Oko crvenog cara Sama Eastlanda, Ubojice s razglednice Lize Marklund i Jamesa Pattersona te Sablast u snijegu Elisabeth Herrmann. To su naslovi koje od srca preporučujem svim ljubiteljima dobrih i napetih trilera/krimića. Vjerujte mi, bila sam napeta cijelo vrijeme dok sam čitala navedene romane! 

No ne mogu se ograničiti samo na čitanje tijekom zime jer teoretski zima je tek započela, pa smatram da bi bilo fer od mene da uključim i jesen i ljeto u ovu analizu, pa ću nabrojati još neke naslove koji su me oduševili u tim godišnjim dobima i s kojima sam provela vrijeme u smijehu i suzama.

Posvetila sam se Lisi Kleypas, tako da sam od njezinih romana uspjela uhvatiti sljedeće naslove: Proljetni skandal, Dogodilo se jedne jeseni i Na božićno jutro. Lisa je jednostavno fenomenalna i uvijek ću uživati čitajući njezine ljubavne romane s dozom humora i povijesti.

Također, pročitala sam erotski serijal od Emme Chase, počevši sa romanom Zapleteni, završivši sa četvrtom knjigom pod nazivom Povezani. 

Svidjela mi se Trilogija o trilima od Amande Hocking iako već dugo nisam čitala nešto fantasy žanra za tinejdžere, ali ovaj serijal mi je doista bio napet i poseban.

Družila sam se i sa Ceceliom Ahern, nakon mnogo vremena. Pročitala sam Godinu u kojoj sam te upoznala, vrlo poučan roman, vrlo emotivan i koristan za čovjeka kada ne zna što bi sa sobom, kada se nalazi na prekretnici života a ne može si pomoći i ne zna što mu je činiti sa svojim životom. Cecelia mi je još jednom dokazala kakva je majstorica!

Dječak zvan Ono i Izgubljeni dječak potresne su autobiografije Davea Pelzera, čovjeka koji je kao dijete bio zlostavljan od strane svoje majke - fizički i psihički. Slučaj njegova zlostavljanja bio je treći najteži slučaj zlostavljanja u SAD-u. Knjige su užasno potresne, užasno teške za čitanje, ali jednostavno sam okretala te stranice i sa svakom stranicom sve me je više i više stezalo u grudima ali morala sam ih pročitati do kraja. Tko ima snage prepustiti se takvoj strahoti, takvim gnjusnim djelima jednog roditelja prema svojem djetetu, može uzeti ove knjige u ruke. Tko nema snage za to, bolje da knjige ne dira. 

Napušteni psi i usamljena srca od Lucy Dillon krasan je roman o ljudima i psima; o čovjekovim sudbinama i osjećajima. Doista ovu knjigu preporučujem svima, a ponajviše romantičnim dušama.

To bi bilo to. Nisam dubokoumna, nisam napisala ne znam što u ovoj analizi, ali iskreno sam vam napisala svoje preporuke i ponešto o svakoj knjizi koju je trebalo spomenuti i koja je ostavila traga na meni. Sa svakom novom knjigom osjećam se snažnijom, jačom i sretnijom. Sa svakom novom knjigom osjećam sve veću glad za čitanjem. Još, još i još, samo još knjiga. Nikad ih nije dosta. I to me ispunjava, čini sretnom i mirnom. To mi je doista jedan veliki dio života. :)

Ocjene (2)

Respektira (2): darel, Vjeran

Komentari

Aktivnosti

Više

Chat (0)

Uključi se