1 9

Knjiga iz automata ili knjizare?

Podijeli na mrežama

U zgradi zagrebačkog Glavnog kolodvora postavljen je knjigomat s dvadesetak različitih naslova u ponudi. Po principu za svakoga ponešto, ovdje se mogu naći hitovi Paula Coelha, klasici Gabriela Garcie Marqueza, knjige samopomoći i neki od najnovijih hrvatskih romana poput Ferićevog Na osami blizu mora. Strateški odabrano mjesto ukazuje kako su se postavljači automata koncentrirali na putnike koji svakodnevno prolaze kroz zgradu Glavnog kolodvora i nerijetko se dosađuju na dugim putovanjima željeznicom. Sviđa li vam se ova ideja ili mislite da se na ovaj način obezvrjeđuje knjiga i čitanje samo? Smatrate li da se, naprotiv, ovime propagira čitanje pa bi knjigomata trebalo biti više? Gdje biste ih još postavili? Dajete li prednost klasičnoj knjižari, ili ovakvim automatima? Što je prednost jednog, a što drugog? Ima li razlike između kupnje knjiga na automatu i kupnje na kiosku? Je li knjigomat budućnost koja će istisnuti klasične knjižare? Koja bi vrsta naslova trebala, zbog ograničenog prostora, biti zastupljena na knjigomatu? Bi li se knjige, na taj način, trebale i posuđivati?

Napiši analizu

Analize (1)

od ucitajse

6 4 0 1

Čekajući knjigodota

Znate priču o tome kako je osnovana britanska izdavačka kuća Penguin Books? Dogodilo se to nakon što se jedan od osnivača, sir Allen Lane, u potrazi za materijalom za čitanje koji će mu ubiti dosadu tijekom putovanja vlakom, razočarao ponudom knjiga na željezničkoj stanici u Exeteru, što ga je inspiriralo da stvori izdavačku kuću koja će na tržište plasirati jefitne, ali kvalitetne knjige, namijenjene širokim masama. Iz te njegove ideje rodilo se jedno od danas najpoznatijih svjetskih izdavačkih imena.

Prisjetila sam se te priče kad sam nedavno čula vijest o pojavi, u nas prvog, knjigomata na zagrebačkom Glavnom kolodvoru. Vijest me baš obradovala, a lokacija knjigomata je, po mom mišljenju, savršena.

Kolodvori, bilo željeznički, bilo autobusni, i drugi putnički terminali, obično su mjesta na kojima najviše vremena provodimo - čekajući. A čekanje zna biti prilično dosadno. Pogotovo ako nakon tog čekanja slijedi višesatna vožnja do nekog odredišta, tijekom koje također većinu vremena provodimo čekajući da nekamo (napokon) stignemo. Prisjetite se koliko ste puta, čekajući na neki oblik prijevoza, bar nekoliko minuta odlučili utrošiti na šetnju uokolo, razgledavanje obližnjih prodavaonica ili posjet obližnjem kiosku kako bi kupili kakvu tiskovinu za listanje dok čekate. Pojava knjigomata približila nam je još jedan oblik razonode za vrijeme provedeno čekajući, i to onaj, po meni, najbolji mogući: čitanje.

Smatram kako su knjigomati sjajna ideja i da bi ih trebalo postaviti u sve moguće oblike čekaonica: kod zubara, kod liječnika, na autobusne i željezničke postaje, urede državne uprave u kojima se izrađuju dokumenti...na sva mjesta na kojima čekamo. Znate i sami da uz knjigu vrijeme brže prođe, pa bismo tako vrijeme koje bi proveli čekajući sada možda radije provodili uživajući u literarnom provodu putujući kroz mnoga puno zanimljivija mjesta od onog na kojeg se nalazimo, započevši tako putovanje i prije no što ga započnemo u stvarnosti. A ako čekamo na nešto neugodno, kao npr. vađenje zuba, knjiga bi bila tu da nam odvrati misli i smanji nervozu. Da su Vladimir i Estragon uza se imali kakvu dobru knjigu, uživali bi u beskrajnom čekanju Godota.

Knjigomate bi bilo dobro smjestiti također i u škole, bolnice, na fakultete; na sva ona mjesta gdje obično nalazimo automate s grickalicama, šećernim napitcima i kavom. Možda bi onda, kad bi, uz te postojeće automate, stajali i knjigomati, ljudi svoju 'glad' odlučili radije utažiti nekom knjigom nego nekim oblikom prerađenog šećera, pa bismo uskoro aktualni problem pretilosti zamijenili problemom prenačitanosti stanovništva. (Zalazim sad već malo u područje fantastike, jel' da? Nema veze, sanjarenje nije zabranjeno.) :)

Nekako sam očekivala da će se s pojavom knjigomata pojaviti i pitanje (ugrožene) budućnosti klasičnih knjižara i eventualne prijetnje koju knjigomati za tu budućnost predstavljaju. Osobno, ne mislim da tu uopće postoji ikakva prijetnja. Zapravo me to pitanje podsjetilo i na onu vječnu debatu hoće li e-knjige u budućnosti zamijeniti papirnate knjige. Mislim da se ovdje, kao i u slučaju papirnatih knjiga i e-knjiga, ne radi o 'ili jedno ili drugo' opciji, tj. da knjigomati nisu terminatori iz budućnosti koji su došli uništiti knjižare kakve poznajemo, već da oni samo predstavljaju još jedan oblik kupnje knjiga, još jedan dodatak raznolikosti načina na koji možemo do knjiga doći.

Ne samo da knjigomati ne predstavljaju prijetnju klasičnim knjižarama, oni to ne bi niti mogli predstavljati. Kao prvo, broj knjiga koje se mogu postaviti u jedan knjigomat je ograničen. Koliko bi se knjigomata moralo postaviti da u njih stane čitav obim trenutno dostupne književne ponude!? Nadalje, oblik i vrsta knjiga također su ograničavajući: teško da će se u knjigomatima naći, primjerice, Martin u tvrdom uvezu ili neka slična takva knjiga, iz jednostavnog razloga što bi već 2-3 primjerka takvih knjiga zauzela previše prostora, a osim toga njihova glomaznost ih čini nespretnima za kupnju putem automata, iz istih razloga iz kojih u automatima za sokove nalazimo limenke i polulitrene bočice, a ne pakiranja od 2 i pol litre.

S obzirom na mjesto na kojem je trenutni knjigomat postavljen, koje implicira da je njegova svrha pružiti izbor literature za kratiti vrijeme tijekom putovanja (i čekanja), za pretpostaviti je da bi se u njemu trebali naći, takoreći, 'lakši' naslovi: nešto čime se možemo zabaviti tijekom dosadnog putovanja, a ne nešto što će nas baš toliko zaokupiti da se izgubimo u dubokom promišljanju i zaboravimo izaći na pravoj stanici. S te strane, mislim da bi najbolji izbor knjiga za knjigomate bila razna džepna izdanja, odnosno izdanja namijenjena širokim masama, koja bi pritom bila i cjenovno pristupačnija i formatom prikladnija za nošenje uokolo. Budući da se, sad već široko raširena, biblioteka džepnih izdanja 'Knjiga dostupna svima' izdavača Znanje, može naći na praktički svakom kiosku i u svakom dućanu, knjigomati su također i nešto što daje priliku ostalim izdavačima da džepnim izdanjima svojih vlastitih naklada pokušaju na ovo tržište ubaciti malo zdrave konkurencije.

Pojavu knjigomata vidim kao sjajnu stvar i nadam se da će se ideja održati i da će ih se uskoro pojaviti još: da će ih postaviti na sva mjesta na kojima sam inače primorana nešto čekati. Sigurna sam da bi mi, u tom slučaju, knjigomat bio prvo mjesto na kojem bih potražila nešto da prikratim čekanje, a sigurna sam da bi to učinili i mnogi drugi ljudi. Već samo svojom pojavom na pravim mjestima knjigomati bi osigurali privlačenje pažnje, čak možda i onih ljudi koji nisu baš ljubitelji čitanja. Možda bi ih čak uspjeli zainteresirati da promijene svoje preferencije spram knjiga i uzmu koju u ruke. Možda bi to čak dovelo do moje fantazije o prenačitanom stanovništvu! Wishful thinking, znam. Ali bliži nam se božićno vrijeme - a koje je vrijeme prikladnije od toga za nešto poželjeti?

Ocjene (10)

Respektira (6): JosipLabas, Tom1988, RuzicaG, Matea, darel, naomica

Slaže se (4): JosipLabas, RuzicaG, darel, naomica

Komentari (1)

10

Od darel

Recenzija pravog knjigoljupca; informativna, strastvena, argumentirana. Uzivam ih citati. Sad već čim vidim tvoje ime, automatski kliknem na analizu.

Aktivnosti

Više

Chat (0)

Uključi se